OBITELJSKI BOŽIĆ

       Rodio se čovjekom, da bi mogao s nama suosjećati, trpjeti, biti napastovan, biti mučen i umrijeti na križu, da nam otvori i pokaže put u vječni život. “Ne ćeš vidjeti smrti dok ne vidiš Krista Gospodina”. Božić, blagdan ljubavi, mira i pomirenja. Navještan od proroka, dugo očekivan od Evina potomstva. Blagdan u kojem bi svaki vjernik morao doživjeti pomirbu s Bogom, sa samim sobom i svojima. Prvi su ga doživjeli pastiri (“Oj, pastiri, čudo novo!”). 

Početak božićne radosti u obitelji označava se u nas paljenjem badnjaka, triju hrastovih debala koji sagorjevajući tvore jedan plamen. Tu je i svijeća trojica od žutoga voska dobivenog iskuhavanjem pčelinjega saća. Spletena je u jednu cjelinu. Ugođaj božićnih blagdana upotpunjuje nakićeni borić, a ne smije se zanemariti ni doprinos posebnih blagdanskih jela za obiteljskim stolom.            

 Na Badnji dan ujutro ide se sa sjekiricom i nekom košarom u potragu za borićem, bršljanom i mahovinom. Ako badnjaci nisu bili već prije pripremljeni, posljednji je čas da ih se odabere, usječe i donese. Domaćica mijesi pogače i tri kolača, koji se čuvaju do svršetka božićnih blagdana. Dok se to kvasa ili peče ona užurbano redi kuću. Djeca moraju dobro pomesti dvor. Usput nagađaju, hoće li i tko će od njih dobiti novu košulju ili obuću.           

  Prošlo je podne. Borić je već na stolu, a njegovo podnožje pokriveno mahovinom. Treba ga još okititi do večere. U drvenoj bukari nasutoj žita zabodena je trojica. Badnjaci se stavljaju na komin i pale čim zazvoni "Zdrava Marija" uz posebne molitve na koje odgovaraju svi ukućani. Dva su položena jedan do drugoga, a treći povrh njih u sredini. Prednji dio koji će prvi goriti malo je podignut, da ima zraka. Dok se moli molitva prije večere, pali se trojica. Ori se božićna pjesma. U obiteljima u kojima ima momaka i djevojaka zrelih za ženidbu-udaju posebno je živo. Običaj je da mladić svojoj izabranici kod badnjaka daruje jabuku. Pitanje kojoj će je dati, odnosno od koga će je primiti, od životne je važnosti. Na božićnu misu, ponoćku ili zornicu, poći će svi koji imaju odgovarajuću odjeću i obuću. Nitko ne želi izostati. Najveselija su djeca koja su za to već dorasla. Za njih je to neobičan i posebno radostan doživljaj.         

   U ponoć se Bog rodi, kao u podne svjetlost bi ...”. Crkva lijepo urešena, nakićena bršljanom. Svijeće gore na svim oltarima. Tu su i jaslice s Djetićem Isusom na slami. Lica svih vjernika ozarena su radošću posebno kad se zaori prastara pjesma “U sej vrime godišća”. Pjevanje misnih djelova, u čemu se izmjenjuju župnik i pjevački zbor kojemu se pridružuje i puk, tko tiše tko glasnije, u toj noći odjekuje neobično i nekako je punije, a i župnikova propovijed na sasvim poseban način godi uhu i prodire u dušu. Pričešćivanje traje duže nego obično. Na red dolaze razne božićne pjesme. “Radujte se, narodi ..”, “Veseli se i raduj se,  puna milosti!”, pa starinska “Narodi nam se kralj nebeski” i druge.          

  Nakon mise u “čematorju” čestitanje uz zagrljaj i poljubac, pa i uz suze radosnice. Čuje se pucanje mužara. Kod crkve gore posebno veliki badnjaci. Blizu njih su domaći trgovci koji nude crvene jabuke i razna pića. Tu mladić djevojci daruje jabuku, nek vidi selo i zna da su blizu zaruke. Majka i otac, ako su zadovoljni izborom svoje djece, gledaju to izdaljega radosna lica, a ako nisu, smrknu se zaboravljajući u tom času na božićnu radost. Stariji žure kući, a mladost ostaje uz badnjake. Djeca bi im se najradije pridružila, ali moraju spavati. Božićni program nastavit će se u povezanosti s dnevnom misom, zatim za obiteljskim ručkom, najbogatijim u godini (na Božić se i blago bolje nahrani!) i napokon čestitanjem i veseljem sa susjedima, jer na Božić nije red ići dalje po selu. Čestitanje rodbini i prijateljima po selu obavlja se drugih blagdana, jer božićno veselje traje sve do Bogojavljenja (po starinsku “Vodokršća”).            

 Tako se Božić u Kučićima slavio nekoć. Slično se slavi i danas. Neka svima bude sretan i radostan! 
                                        

Kučićki tesar

 

 

Zov rodnih ognjišta, 1996. br.2 (3) 

JSN Epic is designed by JoomlaShine.com