Dragi Kučićani u zavičaju, domovini i po svijetu!

            Sveti Otac Benedikt XVI. Naglašava da, kad se čovjek svede samo na razmišljanje o materijalnim i opipljivim objektima te se zatvori za velika životna pitanja o sebi samome i o Bogu, on osiromašuje.

            Suvremeni razvoj znanosti donosi bezbrojne pozitivne učinke koje valja uvijek priznati. U isto vrijeme treba prepoznati i to kako tendencija da se istinitim prihvati samo ono što je opipljivo, predstavlja ograničenje ljudskog razuma i rađa strašnom bolešću koja je već proglašena i u kojoj zajedno žive pretjerani nacionalizam i materijalizam, hipertehnologija i raspojasana instiktivnost. Stoga je hitno potrebno ponovno otkriti novi način ljudskog razmišljanja otvoren Bogu, koji se savršeno objavio Isusu Kristu.

Kad je kršćanska vjera autentična, ona ne umrtvljuje slobodu ili ljudski razum. Razumu je potrebna Božja pomoć, jer on ga je stvorio, a njegova ga milost rasvjetljuje. Vjeri je potreban razgovor s razumom, kako bi postala svjesna svoje veličine i kako bi izvršila svoju zadaću. Potreban je što žurniji dijalog između vjere i razuma.

Razum usmjeren prema ovladavanju svijetom više ne prihvaća ograničenja. Razum se prema čovjeku odnosi kao prema jednostavnoj materiji svoje proizvodnje i svoje moći. Veliki problem suvremenog Zapada jest zaboravljanje Boga i taj se zaborav širi. Razum koji ne računa s Bogom nije u stanju ni započeti istinski dijalog s religijama.

Ako razum ostane zatvoren pred pitanjima o Bogu, to će dovesti do sukoba kultura. Već danas prijeti našemu svijetu sukob između kultura i religija. Mir se na zemlji ne može postići bez pomirenja s Bogom, bez sklada između neba i zemlje.

Mi bismo ljudi željeli da u duhu Kristova evanđelja jednom zauvijek budu uklonjeni ratovi, a uspostavljen opći mir. Moramo naučiti da se mir ne može nametnuti izvana te da pokušaj njegova uspostavljanja nasiljem, samo dovodi do novog nasilja. Papa poziva da molimo da razumnost mira pobijedi nerazumnost nasilja.

Blagopokojni papa Ivan Pavao II. objavio je posebnu encikliku o vjeri i razumu, a o tomu prevažnom odnosu nastavlja govoriti sadašnji papa.

            Vrijedno je ovdje naglasiti i to da Sveti Otac govoreći vjernicima posvećuje osobitu pozornost obiteljskom životu i svećeništvu povezanu s beženstvom. Pojašnjavajući to istaknuo je kako su ga se dojmila svjedočanstva mnogih bračnih parova blagoslovljenih brojnom djecom. Oni nisu krili teške dane i prebrođene krize, ali su svakodnevno živeći i trpeći postali sretni. «Da» koje su izrazili jedno drugome, a Krist povezao u sakramentu, postalo je veliko «DA» pred njima, djecom, Bogom Stvoriteljem i Otkupiteljem. Papa kaže da su mu srce osvojile obitelji s brojnom djecom, osobito kad vidi da mnogi ne žele imati djece pozivajući se pri tom na socijalne i financijske probleme, brige oko djece i nedostatak vremena. Papa navodi problem odgoja u društvu koje je izgubilo pravac i ne daje sigurnost u vezi s normama koje valja prenijeti, pa ljudi više ne znaju, kako pravilno koristiti slobodu, koji je pravi način življenja, što je moralna dužnost, a što je nedopustivo.

            Govoreći o svećeništvu i celibatu, papa je rekao kako je glavna zadaća svećenika donositi Boga ljudima, a to može učiniti samo onaj koji dolazi od Boga, živi «s Bogom» i «od Boga». «Dakle pravi je svećenikov temelj sam Bog. Osloniti život na Boga odričući se braka i obitelji, znači da osjećam Boga kao stvarnost te Boga zbog toga mogu donijeti ljudima».

Neprijatelji Boga, vjere, obitelji i svećeništva ne mogu shvatiti da je Crkva pozvana podići glas u obranu čovjeka koji je slika Božja te je pokušavaju zatvoriti, kako se slikovito kaže, u sakristiju. Živi Bog će sve pobijediti ali, na žalost, neki će propast zbog krive slike o Bogu, vjeri, razumu, obitelji i svećeništvu.

            Neka Božji blagoslov, zaštita sv. Luke i zagovor Gospin, čiji «Prinos» u ovo doba godine slavimo, bude uz vas i sve vaše pothvate.

Vaš župnik don Ivan Ujević

Zov rodnih ognjišta, 2007. br.1 (24)