Dragi Kučićani u zavičaju, domovini i po svijetu!

            Važnost i vrijednost kršćanske vjere za društvo najbolje pokazuju istraživanja provedena posljednjih godina u većini europskih zemalja o uzrocima krize morala u modernim društvima. Istraživanja pokazuju da je uz pomoć “oslobađajuće” pedagogije nastao novi tip čovjeka koji ne poznaje pojmove dobro i zlo u moralnom smislu. Tako dvije trećine ljudi u Europi (70%) ne raspoznaje jasno razliku između dobrih i zlih čina, a polovica njih (48%) smatra da u pojedinoj situaciji sami određuje što je dobro, a što zlo pa prema tomu izabiru koje  će moralne zapovijedi ili zabrane poštivati a koje neće. Posljedica takva morala je opća moralna nesigurnost i povećanje svakovrsnog kriminala. Pučanstvo Europe (79%) smatra laž i prijevaru dozvoljenom u socijalnoj borbi za život. Na pitanje : “Zašto smo na svijetu?”, mladi Europljani (53%) odgovaraju da su zato tu da uživaju svoj život, a 11% da učine nešto dobro. Ako se ne poduzmu mjere koje će dovesti do preusmjerenja takvog shvaćanja, treba se bojati da će doći do vrlo teških posljedica za suživot. Istraživanja su pokazala da religiozni, npr. uvjereni kršćani, odbacuju nasilje, abortus, eutanaziju i rasizam u mnogo većem broju nego nevjernici te su spremni živjeti u dobrosusjedskim odnosima s ljudima različitih kultura i religija. Rezultati toga kao i sličnih istraživanja odnose se na skupine, a ne mogu, dakako,  opisati shvaćanja i ponašanje svakog pojedinca. To znači da ima pojedinih neozbiljnih vjernika koji ne shvaćaju život i ne žive kršćanski, a ima i nevjernika koji priznaju etičke vrednote te žive moralno.

            Iz istraživanja smijemo opravdano zaključiti da su društveni odnosi po načelima kršćanskog duha kvalitetniji - bolji od onih koji nastaju na osnovi načela potpunog sekularizma i ateizma.

            Kršćanin vjeruje da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku te da svaki čovjek ima ista prava i dostojanstvo. Nevjernik nema na čemu temeljiti  shvaćanje o čovjekovu dostojanstvu, jer ni pozivanje na evoluciju ni na slučaj ne daju za to pravo uporište te se olako odobrava abortus, eutanazija i namjerno ubojstvo. Ljudi povezani s Crkvom spremni su npr. u tri puta većem broju reći istinu, oprostiti, biti zahvalni i spremni na odricanje, nego ljudi izvan Crkve, kako kaže to istraživanje.

            Neki su intelektualci i političari u Hrvatskoj ideološki zaslijepljeni kad traže da se vjeronauk ne održava u našim školama, iako su im poznata spomenuta istraživanja. Povjesničari nazivaju 20. stoljeće stoljećem masovnih ubijanja ljudi iza kojih stoji građanski humanizam, proleterski humanizam, humanizam arijske rase, globalizacijski humanizam i slični.

            Čovjek je dobar ako je spreman pridonositi miru, slozi, solidarnosti, sigurnosti, međusobnom poštivanju i ljubavi. Prema spomenutim anketama čovjek vjernik posjeduje te, za humano društvo, bitne krjeposti u mnogo većoj mjeri nego čovjek bez vjere. Demokratska država bi trebala, gledano idealno, osigurati svim ljudima i grupama da mogu živjeti u sigurnosti, prema svojoj savjesti i uvjerenju, ako ona nisu protiv općeg dobra društvene zajednice. Stvarnost je drugačija, jer političar izabran ili imenovan u državnu vlast djelovat će po svom svjetonazoru i po svojem sustavu vrednota. Zato krčki biskup Župan upozorava da se svi moramo baviti politikom, jer nam ne može biti svejedno tko će nam zapovijedati i tko će donositi zakone. Francuski biskupi ponavljajući ono što su rekli 1999. kažu: “Politika je plemenita i teška djelatnost. Muškarci i žene koji u njoj sudjeluju, kao i svi oni koji žele pripomoći skladnom življenju, zavrjeđuju našu potporu.” Opisujući stanje u Francuskoj biskupi kažu kako neki Francuzi misle da je o budućnosti već sve unaprijed odlučeno i to bez njih. Biskupi pozivaju Francuze da ne svode rasprave na otkrivanje afera, napadanje osoba i samo gledanje kratkoročnih ciljeva. Ti pozivi francuskih biskupa na sudjelovanje u raspravama i glasovanjima očito su jednako važni za nas vjernike u Hrvatskoj kao i za one u Francuskoj.

            Ovo naše kratko razmišljanje završimo navodom iz Katekizma Katoličke crkve: “Nužno je da svi sudjeluju u promicanju općega dobra, jer je ta dužnost svojstvena dostojanstvu ljudske osobe”, te da građani trebaju “koliko god mogu djelatno sudjelovati u javnome životu.”

            Neka Božji blagoslov, zaštita sv. Luke i zagovor Gospin čiji “prinos” u ovo doba godine slavimo, bude uz vas i sve vaše pothvate.

 

Vaš župnik don Ivan Ujević

Zov rodnih ognjišta, 2002. br.1 (14)