Dragi Kučićani u zavičaju, domovini i po svijetu! 

Veliki jubilej 2000. g. započet će u Božićnoj noći 1999. g. svečanim slavljem, otvaranjem Svetih vrata bazilike Svetog Petra u Vatikanu nekoliko sati prije svečanog slavlja u Jeruzalemu i u Betlehemu. Sveta vrata bila su prvi put otvorena u bazilici Presvetog Otkupitelja na Lateranu prilikom jubileja 1423. godine. Ona podsjećaju na prijelaz, na koji je pozvan svaki kršćanin, iz stanja grijeha u stanje milosti. Isus reče: “Ja sam vrata!” (Iv 10, 7), kako bi označio da nitko ne može doći do Oca osim po njemu. Veliki jubilej 2000. godine slavit će se istodobno u Rimu i u svim mjesnim crkvama po cijelom svijetu. Jubilej će, da tako kažemo, imati dva središta: Rim - sjedište Petrova nasljednika i Svetu zemlju u kojoj je Sin Božji rođen kao čovjek. Jubilejsko nas vrijeme potiče na obraćenje i na pokoru, a to znači na početak i put čovjekove obnove i uvjet da ponovno zadobije ono što vlastitim silama ne bi mogao postići: prijateljstvo s Bogom, njegovu milost, nadnaravni život, u kojem se mogu ispuniti najdublje težnje čovjekova srca. Uz jubilej je vezano i hodočašće na sveta mjesta, čemu su vjernici uvijek pridavali doličnu važnost. Hodočašća podsjećaju na osobni put vjernika Otkupiteljevim tragovima. To je vježba djelotvorne askeze, kajanje za ljudske slabosti, trajna pozornost nad vlastitim slabostima, unutarnja priprava za obnovu srca. Hodočasnik bdijenjem, postom i molitvom korača putem kršćanskog savršenstva. Uz jubilej je povezan i oprost. Grijeh, ako je teški, ima dvostruku posljedicu: lišava čovjeka sjedinjenja s Bogom i, posljedično, isključuje ga iz sudjelovanja u vječnom životu. Međutim, pokajanome griješniku Bog u svojem milosrđu podjeljuje oprost od teškog grijeha i oprost od “vječne kazne” koju bi zasluživao. S druge strane svaki grijeh, pa i laki, povlači za sobom nezdravu privrženost za stvorenja, koju treba čistiti na ovoj zemlji ili u čistilištu. To čišćenje oslobađa od takozvane “vremenite kazne za grijeh”, briše ono što priječi puninu zajedništva s Bogom i braćom. Oprostom pokajanome grešniku biva oproštena vremenita kazna za grijehe koji su kao krivnja već otpušteni. Crkva je od davnina duboko uvjerena da oprost, koji Bog besplatno daje, ima za posljedicu stvarnu promjenu života, postupno isključivanje nutarnjeg zla i obnovu vlastitog života. Crkva naučava da čovjek na svom putu obraćenja nije sam, već u Kristu i po Kristu sjedinjen s drugim kršćanima. Svetost jednoga koristi drugima mnogo više nego što grijeh jednoga šteti drugima. Postoje osobe koje iza sebe ostavljaju kao neko izobilje ljubavi, čistoće i istine, podnesena trpljenja, a to se izlijeva i na druge i pomaže im. Uz jubilej Papa traži i zahtijeva da se Crkva u ovoj Svetoj godini milosrđa pokloni pred Bogom i zatraži oprost za prošle i sadašnje propuste svojih sinova.

   Ovdje nije važno, je su li drugi pokreti i zajednice učinili više zla u prošlosti i sadašnjosti, već je važna poniznost koja nas uči da smo svi sagriješili i nitko se ne može smatrati pravednim pred Bogom (usp. 1 Kr 8, 46). Dužni smo tražiti oproštenje i opraštati, i to opraštati svima koji su nam možda nešto nažao učinili: roditeljima, braći i sestrama, rodbini kumovima, susjedima, bračnom drugu, kršćanima, Hrvatima i svim narodima na zemlji. Svaka je osoba slika Božja te kako nama Bog oprašta moramo i mi drugima. Čovjek bez opraštanja ostaje u mržnji te ne može “normalno” živjeti, pa ni normalno odgajati djecu - druge osobe. Čovjek koji cijeli život živi u mržnji pa samo razmišlja, kako su ga drugi vrijeđali i činili mu zlo, nosi u sebi opasni otrov koji ga čini nesretnim. Ne možemo u ovoj “suznoj dolini” živjeti bez rana koje nam zadaju naši bližnji. Samo svemogući Bog može oprostiti naše grijehe i pomoći nam da izliječimo te rane koje su nastale zbog naših i tuđih grijeha.

   U toj jubilarnoj godini molimo se Presvetom Trojstvu, da bismo mogli istinski ispitati svoju savjest, istinski se pokajati, više nego dosad vršiti djela pokore, pobožnosti i bratske ljubavi pa dobiti i oproštenje grijeha i jubilejski oprost od vremenitih kazni, te obnovljeni ući u treće tisućljeće.

   Zazivam Božji blagoslov, zaštitu svetog Luke i Gospe Lurdske na sve vas i vaše pothvate, čestitajući Vam ujedno Božić i Novogodišnje blagdane!

Vaš župnik don Ivan Ujević

   Zov rodnih ognjišta, 1999. br.2 (9)