Kriza je postala obilježje vremena u komu živimo. Unatoč neospornim postignućima suvremene znanosti i tehnike, krize zahvaćaju sve pore društvenog života. S pravom se govori o društvenoj krizi, gospodarskoj krizi, ekološkoj krizi, političkim krizama, o krizi filozofije, kulture, morala, odgoja i obrazovanja. Kriza je danas opća pojava, društveni fenomen, poglavito u zemljama u kojima je dominirala komunistička ideologija.

Prevladavanje odgojne krize

Posebno su teške posljedice odgojne krize. Zanemarena je odgojna funkcija škole i obitelji. Mladež se nalazi pred provalijom. Njezino slobodno vrijeme nije organizirano ni pedagoški usmjeravano. Često se koristi na nekulturan način. Mladi su u velikoj mjeri prepušteni djelovanju ulice, životnoj stihiji u kojoj prevladava hedonističko shvaćanje života. Stoga su nekulturno ponašane, zanemarivanje učenja, dužnosti i obveza, traženje smisla u besmislu života-česte pojave među mladima. U takvim prilikama prijeko je potrebno prevladavanje krize i odgojna preobrazba. U tomu može vrlo mnogo pomoći kulturno angažiranje mladeži u slobodnom vremenu.

Slobodno vrijeme može se koristiti na društveno pozitivan i negativan, na kulturan i nekulturan način. Sve ljude, mlade i odrasle, osposobiti treba da znaju kulturno i pedagoški svrhovito provoditi svoje slobodno vrijeme. S druge strane treba upoznati i proučiti nekontrolirane utjecaje koji djeluju u slobodnom vremenu, utvrditi njihovo odgojno značenje i regulirati ga, tj. Potiskivati negativno i pojačavati pozitivno djelovanje. U tomu i jest smisao odgoja u slobodnom vremenu.

Danas se vodi bitka za slobodno vrijeme. Ono se nalazi između nasrtaja komercijalizirane «industrije zabave» koja u mladeži vidi potrošače sladunjavih ali bezvrijednih i moralno štetnih programa koje im servira i društveno-pedagoških nastojanja oko stavljanja tog vremena u funkciju razvitka i obogaćivanja osobnosti novim odgojnim vrijednostima.

Nova pedagoška potreba

Odgoj u slobodnom vremenu postaje danas jedan od najvažnijih društvenih i pedagoških zahtjeva u svijetu i u nas. Ali činjenica da netko raspolaže slobodnim vremenom sama za sebe ne mora još značiti «humani dobitak». Rezultat ovisi o načinu korištenja. Tek razumnim i kulturnim korištenjem postižu se pozitivni rezultati, a takvo korištenje traži dva uvjeta: prvo – postojanje raznovrsnih mogućnosti za kulturno, društveno, i pojedinačno korisno korištenje slobodnog vremena i drugo – osposobljenost ljudi za sustavno i optimalno korištenje tim mogućnostima.

Prvi preduvjet traži osnivanje dječjih i športskih igrališta, rekreacijskih centara, izletišta, odmarališta, kulturnih centara, knjižnica i čitaonica, dječjih, omladinskih i kulturnih domova, kupališta, logorovališta, kazališta za mladež, tehničkih radionica, naselja za mlade. On dalje pretpostavalja da se u tim i takvim ustanovama pružaju optimalne mogućnosti za kulturno korištenje slobodnog vremena. To znači da treba organizirati športska društva s raznovrsnim sekcijama, potom kulturno-umjetnička društva i sekcije, grupe i sekcije iz pojedinih znanstvenih disciplina, društva, klubove i sekcije mladih tehničara, knjižnice, čitaonice i sl. Pružene mogućnosti djelovanja moraju biti raznovrsne i široke da bi zadovoljile najraznovrsnije težnje, sklonosti i potrebe pojedinaca, omogućile razvitak različitih sposobnosti, proširile spoznajni horizont, obogatile kulturni život, razvile spretnost i samostalnost i općenito pozitivno utjecale na moralne oblike osobnosti.

Drugi preduvjet zahtijeva osposobljavanje mladih i odraslih za kulturno korištenje i oblikovanje slobodnog vremena. To traži brigu oko motiviranja, poticaja koji će usmjeravati ljude da se u svoje slobodno vrijeme doista koriste pruženim mogućnostima. Nije to laka zadaća. Mnogi su ljudi u tomu nemoćni, ne znaju organizirati slobodno vrijeme. Provode ga u krčmama, na ulici, dolaze pod utjecaj asocijalnih skupina i komercijaliziranih organizatora raznovrsnih programa u kojima se nude sadržaji, najblaže rečeno, sumnjive vrijednosti. Mladost često posjećuje takve priredbe i javne lokale koji su vrlo pogodni za prihvaćanje antisocijalnih postupaka. Kao rezultat tih utjecaja javlja se napadno ponašanje, agresivnost, moralna zapuštenost, seksualna potenciranost, ovisnost o alkoholu, drogama, društvena neodgovornost, asocijalno ponašanje.

Glavne zadaće i mogućnosti

Nekada je slobodno vrijeme bilo usmjeravano na odmor i rekreaciju. Danas je sve važnije njegovo značenje za razvitak ličnosti (osobnosti) i kompletiranje obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti tijekom kontinuiranog odgoja i obrazovanja. Time nije odbačen odmor i rekreacija, nego je slobodno vrijeme dobilo još jednu važnu dimenziju. Može se reći da odgoj u slobodno vrijeme ima tri važne zadaće. Njegove djelatnost mogu biti u funkciji odmora, kulturne razonode i razvitka osobnosti.

Razvitak osobnosti je društveno i pedagoški najvažnija funkcija aktivnosti slobodnog vremena. Time se odgoj u slobodnom vremenu uključuje u svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgrađivanje što potpunije osobnosti. Tako se područje nekontroliranog postupno preobražava u područje namjernog odgoja, a pedagoški usmjerene djelatnosti slobodnog vremena omogućuju i potpomažu razvitak osobnosti. Zbog širokog dijapazona sastavnica osobnosti, u njihovo razvijanje mogu se uključiti najraznovrsnije djelatnosti u slobodnom vremenu: zdravstveno-higijenske, športske, informativno-poučne, znanstvene, stručne, kulturne, umjetničke, religijske, tehničke, radne, humanitarne, više obrazovne ili odgojne, odnosno sve djelatnosti koje imaju ljudski smisao, koje oplemenjuju, obogaćuju, potiču na ljudsko djelovanje.

U životu se aktivnosti slobodnog vremena međusobno isprepliću, nadopunjuju, potpomažu. Jednom su više u funkciji odmora, drugi put u funkciji razonode i zabave, a treći u funkciji razvitka osobnosti. Najbolje je kada su one raznovrsne, dinamične i bogate, kada omogućuju vedro raspoloženje, odmaraju, zabavljaju, razonođuju i istodobno oplemenjuju. One omogućuju da čovjekov život bude sadržajniji, potpuniji, bogatiji i radosniji.

            Prosvjetna politika se nalazi pred zadaćom da slobodnom vremenu mladih pokloni mnogo više pozornosti nego do sada. Potrebni su novi objekti i prostorije za kulturno, znanstveno, športsko, duhovno, tehničko i zabavno-rekreativno aktiviranje mladeži, potrebne su stručno osposobljene osobe instruktora i voditelja djelatnosti, potrebna je podrška odgojnih ustanova, izvanškolskih čimbenika, suradnja i podrška roditelja. Često se kaže da društvo treba zaštititi od nasrtljiva ponašanja asocijalnih skupina mladih, ali je isto tako potrebno zaštititi mladež od negativnog djelovanja tzv. Modernoga društva. Riječju, odgoj u slobodnom vremenu mora postati sastavni dio svekolikog odgojnog sustava i odgojne preobrazbe.

Nositelji odgojnih djelatnosti

Aktivnosti slobodnog vremena i odgoj u slobodnom vremenu ne mogu biti u kompetenciji jedne organizacije, jer ne postoji takva organizacija ili ustanova koja bi mogla pokrivati raznovrsna područja djelatnosti u tom vremenu. Stoga je u tom području potrebna dobra organizacija, angažiranost brojnih ustanova i organizacija koje mogu pomoći da djelatnosti slobodnog vremena budu brojne, raznovrsne, dobro organizirane i kulturno ostvarivane.

Obitelj kao odgojni čimbenik preuzima i mora preuzeti brigu za slobodno vrijeme svoje djece. Ako izgubi uvid u provođenje slobodnog vremena nastaje opasnost da djeca dođu pod utjecaj raznih grupa asocijalnog ponašanja. Zato je vrlo važna zadaća obiteljskog odgoja da djeluje kontinuirano u vrijeme kada djeca obavljaju određene dužnosti ili obveze i u njihovo slobodno vrijeme. U odnosu na slobodno vrijeme ima ona dvostruku ulogu: organizirati slobodno vrijeme u samoj obitelji i surađivati s drugim organizatorima toga vremena izvan obitelji.

U uvjetima školskog odgoja, poglavito osnovnoškolskog i srednjoškolskog, kada je slobodno vrijeme i njegovo pravilno korištenje i cilj i sredstvo odgojne djelatnosti, kada mlade ljude treba sustavno pripremati i navikavati na kulturno korištenje slobodnog vremena, izvannastavne djelatnosti su važan i prijeko potreban korak u razvijanju kulturne uporabe slobodnog vremena.

Da bi škola mogla uspješno obavljati sve svoje odgojne i obrazovne zadaće, da bi mogla postati istinski čimbenik odgoja u slobodnom vremenu, glavni inicijator, organizator i koordinator odgovarajućih djelatnosti u svom mjestu, potrebni su joj odgovarajući uvjeti: materijalni, kadrovski, organizacijski. Raznovrsne izvannastavne djelatnosti pretpostavljaju i traže objekte, prostorije, slobodne površine za njihovo obavljanje, traže knjižnice, čitaonice, radionice, laboratorije, klubove, dvorane za tjelesni odgoj, igrališta, bazene, izletišta, odmarališta itd. traže osposobljavanje voditelja pojedinih djelatnosti, prikladnu organizaciju radnoga dana i radnog tjedna. Da bi škola kao odgojna ustanova postala inicijator i voditelj djelatnosti u slobodnom vremenu, moramo joj osigurati prijeko potrebne uvjete za ostvarivanje tih zadaća.

Uz školske aktivnosti postoje i izvanškolske. U njih se uključuju i druge izvanškolske organizacije i ustanove – športske, kulturne, stručne, vjerske, znanstvene, umjetničke, tehničke i druge. Vrlo važno mjesto pripada društvenim organizacijama koje okupljaju djecu i mlade ljude kao što su: raznovrsna kulturno-umjetnička društva, «Glazbena mladež», pokret «Znanost mladima» i druge. One pružaju vrlo velik i raznovrstan izbor zanimljivih djelatnosti za ugodno i odgojno korisno korištenje slobodnog vremena. U našim Kučićima tu ulogu ima ŠKUD «Osvit» i njegove sekcije. A i naš «Zov rodnih ognjišta» svojim poticajima, angažiranjem suradnika, poglavito mladih, okupljanjem kruga čitatelja, koji uz njega kulturno i korisno provode svoje slobodno vrijeme – snažno potpomaže odgojna nastojanja u slobodnom vremenu.

Isto tako važnu ulogu imaju sredstva javnoga priopćavanja, izdavačka djelatnost, kazališta, kulturni domovi, knjižnice i čitaonice, galerije i koncertne dvorane, muzeji i izložbeni saloni, posebno u većim gradovima. Svojim kulturnim programima te ustanove mogu i moraju proširiti opću kulturu mladeži i odraslih.

Djelatnosti slobodnog vremena moraju omogućiti ljudske kontakte i suradnju, moraju biti u funkciji socijalizacije, odgoja u funkciji socijalizacije, odgoja u funkciji humanizma, pripremanja za obiteljski i društveni život, odgoja u duhu domoljublja i razumijevanja među narodima, formiranje pozitivnog odnosa prema radu i svim materijalnim i duhovnim vrijednostima. U tomu i jest smisao odgoja u slobodnom vremenu. Time se on uključuje u proces odgojne preobrazbe nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj.

Zov rodnih ognjišta, 2002. br.2 (15)